Pompeji prvi dio – povijest

Pompei forum

Rijetko koja katastrofa je pružila toliko užitka kasnijim generacijama, zapisao je  Johann Wolfgang von Goethe nakon posjeta Pompejima. Naoko brutalno zvuči, no doista rijetko imamo priliku prošetati se gradom u kojemu je život tako naglo prestao. Od trenutka kad je grad otkriven ispod šestmetarskog sloja prašine, lapila i zemlje Pompeji su postali omiljeno turističko odredište.

Pompei street
No krenimo ispočetka.

Povijest Pompeja seže još u Željezno doba, u 8. stoljeće prije Krista, u vrijeme kad je kralj Romul stvarao Rim. Važan utjecaj na Pompeje kakve danas znamo imali su Samnićani koji su gradili Pompeje od 4. st. pr. Kr. do 80. godine pr. Kr. kad su grad zauzeli Rimljani. Samnićani su protjerani iz svojih domova, a Rimljani su u njihove kuće uselili svoje ratne veterane, kojima su se na taj način zahvaljivali za lojalnost. U sljedećih 150 godina Rimljani su postojeće kuće i javne zgrade prilagođavali svojim potrebama (Jupiterov hram je postao Kapitolij), a gradili su i nove hramove, terme, odeon (akustična natkrivena dvorana za koncerte), amfiteatar…

amfiteatar

U 62. godini grad je pogodio snažni potres urušavajući domove i javne zgrade. Zahvaljujući dobrom ekonomskom stanju, u sljedećih sedamnaest godina, stanovnici Pompeja su skoro pa mahnito obnavljali  svoj grad kako bi ga vratili u normalan život. No neumoljiva priroda se ponovno poigrala s njima. Sudbonosni dan se dogodio 24. kolovoza 79. godine kad je Vezuv pokazao svoju snagu i u nekoliko sati posve uništio gradove u podnožju: Pompeje, Herkulanej i Stabije.

Vezuv

Za razliku od Herkulaneja, Pompeje nije uništio nagli tok lave, dramatično razaranje je išlo postepeno. Nakon što je eksplozivnom snagom Vezuv eruptirao piroklastični materijal, kiša lapila (sitnih vulkanskih kamenčića) i vulkanska prašina u nekoliko sati su prekrili grad. Podrhtavanje tla je bila prva naznaka katastrofe. Većina stanovnika Pompeja je već tad počela bježati – u to vrijeme u gradu je živjelo oko 16.000 stanovnika. No dio stanovništva se skrio u zaklon svojih kuća,  dok su se neki sakrili u zaklon javnih zgrada nadajući se da su one čvršće i stabilnije.  Arheolozi su otkrili da stanovnike u Pompejima nisu ubili pepeo i lava, već otrovni plinovi koji su nastali nakon erupcije. Nažalost, nije im bilo pomoći, ugušili su se.

pompei_body
Sloj zemlje, lapila i pepela dubok šest metara savršeno je konzervirao ostatke grada tako da nam arheolozi mogu s velikom preciznošću pokazati kako je tekao život u Rimsko doba. Kad pri iskapanju arheolozi svojim alatom udare u šupljinu tad je ispune gipsom, često od toga ne dobiju ništa no u slučaju Pompeja  dobili su oblik tijela koja su se raspala unutar tih šupljina. Dosad je otkriveno oko tisuću ‘tijela’ koji svjedoče užasu koji su proživljavali stanovnici tog antičkog grada. Mnoštvo odljeva prikazuje ljude koji su umrli u grču, savijeni u fetusni položaj ili ljude koji leže potrbuške pokušavajući se zaštiti. Najpotresniji je prizor tijela, navodno trudnice, koja leži potrbuške i drži ruke na licu pokušavajući se zaštititi od otrovnog plina.
pompei body

Senatorska komisija cara Tita donijela je odluku da je uzaludna obnova zatrpanih gradova pa su Pompeji, kao i ostali gradovi koji su stradali od moćnog Vezuva, pali u zaborav. Povremeno se tijekom povijesti s navedenih lokaliteta pokušavalo iskopati nešto mramora, stupova ili umjetničkih djela (čak su se izrezivali komadi mozaika ili oslikani dijelovi zidova), lovci na blago povremeno bi naišli na vrijedne predmete, no tek sredinom 18. stoljeća, za vrijeme vladavine Karla Napuljskog, počinje sustavno iskapanje. Pod palicom Giuseppea Fiorellija počinje sustavno konzerviranje otkrića i planiranje iskapanja. Vjeruje se da je do danas istraženo tri petine nekadašnjih Pompeja.

Pompei

Kao cjelovito svjedočanstvo društvu i svakodnevnom životu koje ne možemo naći nigdje drugdje na svijetu, lokalitet Pompeja je 1997. godine uvršten na Popis svjetske baštine – UNESCO.

pompei
Naša preporuka je da izbjegavate posjet Pompejima u ljetnim mjesecima, što zbog gužve, što zbog visokih temperatura. No u koje god doba godine se odlučite za posjest, odvojite cijeli dan za razgledavanje. Ako ponesete sendviče, izvan starih gradskih zidina unutar lokaliteta uređen je prostor za piknik s klupama u dubokom hladu, a u blizini foruma nalazi se i moderni restoran u kojemu se možete rashladiti ili nešto pojesti za pristojnu cijenu.
IMG_0219

Za odrasle osobe ulaznicu ćete platiti 11 eura, djeca ispod 18 godina i osobe starije od 65 godina plaćaju 5,5 eura. Dopušten je ulaz psima i ulaznica se ne plaća, no vodite računa da lokalitetom bezbrižno šetaju napušteni psi koji su dobronamjerni i znatiželjni, često će vas iznenaditi prizor pasa koji mirno drijemaju unutar mračnih i prohladnih kuća unatoč gužvi i metežu.

dog_pompei
Pompeji  drugi dio – arhitektura i umjetnost

pompei6